Gotovo 400 temperaturnih rekorda srušeno je na sjevernoj polutki tijekom ljeta, pokazala je analiza temperaturnih zapisa, prenosi BBC.
Rekordi su srušeni u 29 zemalja od 1. siječnja do 30. kolovoza ove godine. Trećina svih temperaturnih rekorda zabilježena je u Njemačkoj, a nakon toga slijede Francuska i Nizozemska. Analizu je proveo institut Berkeley Earth u Kaliforniji.
Tijekom ljeta na 1200 lokacija na sjevernoj polutki zabilježeni su temperaturni rekordi. Podaci su uzeti iz mjernih stanica koje su na istim lokacijama mjerile temperature najmanje 40 godina.
Neki od tih podataka nisu prošli filtere meteoroloških zavoda, pa se nakon te obrade koja može utvrditi neka pogrešna očitanja ponekad manji dio rekorda pokaže netočnima.
Toplinski valovi u Europi u lipnju i srpnju podigli su temperature toliko da je srušen veliki broj lokalnih i nacionalnih rekorda.
Francuska je postavila rekord s najvišom europskom temperaturom od 46 stupnjeva Celzija, a i Velika Britanija, Belgija, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska također su zabilježile svoje rekorde.
– Ovo je ljeto obilježio vrlo veliki broj rekordnih temperatura za Europu. Neka mjesta u Europi prate temperature i do 150 godina a ove su godine zabilježila rekordne temperature kaže dr Robert Rohde, vodeći znanstvenik na Berkeley Earthu.
Razmjeri toplinskih valova na kontinentu jasno su vidljivi kad se pogleda kad je najviše rekorda srušeno. Koncem srpnja u velikom broju europskih zemalja postavljeni su temperaturni rekordi.
I drugdje su srušeni rekordi – više od 30 temperaturnih rekorda u SAD-u, a i u Japanu je zabilježeno deset temperaturnih rekorda.
Prije 2019. najveći broj temperaturnih rekorda bio je srušen 2010., te prije toga 2003.
Dr. Rohde kaže da je sve veći broj temperaturnih rekorda dio dugoročnih trendova u globalnom zagrijavanju.
– Sa zagrijavanjem Zemlje sve je lakše postaviti temperaturne rekorde. U prošlosti tek je oko dva posto vremenskih stanica godišnje bilježilo rekorde – objasnio je. – No, u posljednje vrijeme vidimo godine poput 2019. u kojoj pet ili više posto stanica zabilježi nove rekorde.
Globalno je bio tek malo topliji za 0,04 stupnjeva Celzija u odnosu na do tada najtopliji mjesec – srpanj 2016. Srpanjski rekord slijedio je lipanjski globalni temperaturni rekord.
Znanstvenici kažu da je to najnoviji znak da je Zemlja suočena sa zagrijevanjem bez presedana. Navode da je pakleni srpanjski toplinski val u Europi bio omogućen klimatskim promjenama za koje je odgovoran čovjek, javlja hrt.hr
